ovaj mjesec preporučuju www.Mjenjacnica.NET!

 
 
Tečajna lista Hrvatske narodne banke broj: 118
Datum izrade: 18. 06. 2013. godine
Tečaj se primjenjuje od: 19. 06. 2013. godine


Šifra valute Oznaka valute Broj jedinica Kupovni tečaj Srednji tečaj Prodajni tečaj
036 AUD 1 5.258455 5.274278 5.290101
124 CAD 1 5.452327 5.468733 5.485139
203 CZK 1 0.289812 0.290684 0.291556
208 DKK 1 0.997079 1.000079 1.003079
348 HUF 100 2.545377 2.553036 2.560695
392 JPY 100 5.832832 5.850383 5.867934
578 NOK 1 0.96867 0.971585 0.9745
752 SEK 1 0.858873 0.861457 0.864041
756 CHF 1 6.045193 6.063383 6.081573
826 GBP 1 8.706239 8.732436 8.758633
840 USD 1 5.561994 5.57873 5.595466
978 EUR 1 7.43861 7.460993 7.483376
985 PLN 1 1.748574 1.753836 1.759098



Napomena: Svi izračuni se baziraju na srednjem tečaju HNB-a.

Mjenjacnice.com znaju koja mjenjačnica ima najpovoljniji tečaj, mjenjačnica na Trešnjevačkom trgu bb (tržnica Trešnjevka). Za informacije nazovite ih na broj: 099/7310-752
Web adresa: www.Mjenjacnica.NET

Tečajna lista, tečaj eura, tečaj dolara, tečaj franka

Tečajna Lista

Tečajna lista je pokazatelj ekonomske snage određene valute, te stanja u gospodarstvu i politici određene zemlje. Jako puno faktora određuje kakva će biti tečajna lista, to određuju razne gospodarske i financijske smjernice koje vladaju našim globalnim selom te na taj način određuju odnos jedne valute prema drugoj.

Npr. kada su SAD-e ušle u rat protiv Iraka trenutno je dolar ojačao u odnosu na veći broj drugih svjetskih valuta, ali nakon što je prošlo par godina, činjenica da u Iraku i dalje vlada nestabilnost, tečaj dolara je zbog toga osjetio stanoviti pad. Sada kada je veliki broj američkih firmi dobio priliku da posluje u Iraku snaga dolara je porasla!

Eto to je jedan banalan primjer za laike što sve može rezultirati promjenom tečaja određene valute u odnosu na drugu.
Ovdje na stranici imate konverter valuta koji vam vjerno prikazuje tečajnu listu i na njemu možete vidjeti koliko dobijate prilikom promjene određene valute u drugu valutu!

Tečaj eura

Ugled Europske Zajednice uvelike ovisi i o tome kakav je tečaj eura. Euro je valuta koju je većina zemalja članica europske unije prihvatila kao svoj jedini novac. Euro je jedina službena valuta u 17 europskih zemalja. Oko 330 000 000 ljudi koristi euro kao svoju valutu.
Predviđa se da će tečaj eura dodatno ojačati kada ga uvedu i druge zemlje koje čekaju na punopravno članstvo u Europskoj Zajednici. Kada je euro uveden, 1. siječnja, 1999. postao je službena valuta u 11 tadašnjih zemalja članica i zamijenio njihove tadašnje službene valute.

Tečajne liste tada su se stubokom promijenile i tečaj eura postao je relevantan pokazatelj snage europske ekonomije. Zanimljivo je da je euro uveden u dva stadija; najprije kao virtualna valuta za bezgotovinsko plaćanje, dok su se stare valute koristile za gotovinsko plaćanje. 1. siječnja 2002. na financijskom su se tržištu prvi put pojavile papirnate novčanice i kovanice eura.

Dvije zemlje članice zatražile su klauzulu koja im omogućuje da budu izuzete od uvođenja eura kao jedine valute; to su Velika Britanija i Danska.
Mnoge nove zemlje članice trebaju još zadovoljiti neke uvjete da bi euro postao i njihova jedina valuta. Sve zemlje članice EU-a su dio Ekonomske i Monetarne Unije (EMU) koja je zapravo napredni stupanj ekonomske integracije koji se temelji na jedinstvenom tržištu.
EMU podrazumijeva blisku suradnju ekonomske i fiskalne zajednice i, za one zemlje koje ispunjavaju određene uvjete, jedinstvenu monetarnu politiku i jedinstvenu valutu - euro. Kada je euro nastao, osnovana je nezavisna financijska institucija pod nazivom Europska Centralna Banka (ECB) čiji je zadatak nadležnost za upravljanje tom valutom i tečajem eura. Središnje nacionalne banke zemalja članica također su usvojile euro.

Fiskalne odluke (porez i potrošnja) ostale su u nadležnosti središnjih nacionalnih banaka. One su također zadržale punu odgovornost za svoju strukturnu politiku (rad, mirovine i glavna tržišta) ali postoji dogovor da će sve stremit k istim ciljevima - stabilnosti, gospodarskom rastu i zapošljavanju.
Osim spomenutih 330 000 000 ljudi, euro koriste i druge zemlje kao što su bliski susjedi zemalja članica i bivše kolonije iz praktičnih razloga. Stoga ne iznenađuje činjenica da je euro jako brzo postao druga po važnosti svjetska valuta nakon američkog dolara i da se tečaj eura sa zanimanjem prati na svim svjetskim tržištima.

Tečaj dolara


Tečaj američkog dolara sa posebnom pažnjom prate naši pomorci čija su primanja izražena upravo u američkim dolarima.
Čak i oni koji se ne koriste američkim dolarom svjesni su da tečaj američkog dolara utječe na globalnu ekonomiju. Zbog čega je američki dolar toliko važna valuta?

Postoji nekoliko glavnih razloga za ovakav položaj dolara na svjetskom tržištu. Prvi razlog zaslužan za to što je američki dolar na tronu svjetskog monetarnog tržišta je taj što je on dio svih najčešće razmjenjivanih parova valuta.
Prema Banci Međunarodne Novčane Razmjene, ovi parovi valuta čine ukupno 67% dnevnog prometa novca na forex burzi. Pridodamo li tome razmjenu drugih valuta u dolar i obrnuto, dobit ćemo impresivnih 89%.

Ti parovi valuta su:

EUR/USD 27%
USD/JPY 13%
USD/GBP 12%
USD/AUD 6%
USD/CHF 5%
USD/CAD 4%
USD/SEK 2% U
SD/Druge valute 19%

Ovo je jedan od razloga zašto se tečaj američkog dolara tako pomno prati na svjetskom financijskom tržištu. Drugi je razlog najvišem položaju dolara na svjetskom tržištu taj što je američki dolar još uvijek vodeća valuta svjetskih monetarnih rezervi.

Računa se da je više od 63% svih svjetskih monetarnih rezervi u američkim dolarima. Novčana rezerva je novac koji, u većim količinama, imaju vlade/nacionalne banke zemalja u kojima navedena valuta nije službeno sredstvo plaćanja. Zemlje imaju rezervne valute da bi mogle kupovati robu čija je cijena izražena u toj valuti po jeftinijem tečaju nego kad bi razmjenjivale novac svoje zemlje u rezervnu valutu.

Novčane rezerve su važne i za pozajmice među zemljama, jer je veća vjerojatnost da će jedna zemlja pozajmiti novac drugoj ako ova ima značajne rezerve u nekoj snažnoj valuti. Neke zemlje (najpoznatiji primjer je Kina) imaju velike rezerve američkog dolara da bi na taj način vezale tečaj svoje valute za njegov i stabilizirale ga, ili da bi time na umjetan način zadržale niske vrijednosti svoje valute kako bi cijene svoje robe učinili konkurentnijima u inozemstvu.

Dalje, mnoge privatne tvrtke i pojedinci koji nisu smješteni u SAD-u imaju zalihe američkog dolara za trgovinu. Bilo da se radi o tome da oni američki dolar smatraju stabilnijim od svojih valuta, ili iz nekog drugog razloga.

Tečaj američkog dolara imaju, dakle, na oku mnoge tvrtke i poslovni ljudi. Pošto je dolar glavna valuta svjetskih rezervi, 2/3 svih američkih dolara puštenih u promet, nalazi se izvan SAD-a.

Još jedan bitan razlog važnosti tečaja američkog dolara je, naravno, cijena najtraženijih svjetskih sirovina, koja se izražava u dolarima. Cijene sirovina kao što su nafta, srebro i zlato redovito su izražene upravo u američkim dolarima.
SEO