ovaj mjesec preporučuju www.Mjenjacnica.NET!

 
 
Tečajna lista Hrvatske narodne banke broj: 080
Datum izrade: 24. 04. 2014. godine
Tečaj se primjenjuje od: 25. 04. 2014. godine


©ifra valute Oznaka valute Broj jedinica Kupovni tečaj Srednji tečaj Prodajni tečaj
036 AUD 1 5.095152 5.110483 5.125814
124 CAD 1 4.983479 4.998474 5.013469
203 CZK 1 0.27673 0.277563 0.278396
208 DKK 1 1.017079 1.020139 1.023199
348 HUF 100 2.46393 2.471344 2.478758
392 JPY 100 5.366255 5.382402 5.398549
578 NOK 1 0.918065 0.920827 0.923589
752 SEK 1 0.837033 0.839552 0.842071
756 CHF 1 6.224345 6.243074 6.261803
826 GBP 1 9.224248 9.252004 9.27976
840 USD 1 5.492387 5.508914 5.525441
978 EUR 1 7.594323 7.617175 7.640027
985 PLN 1 1.812704 1.818158 1.823612



Napomena: Svi izračuni se baziraju na srednjem tečaju HNB-a.

Mjenjacnice.com znaju koja mjenjačnica ima najpovoljniji tečaj, mjenjačnica na Treąnjevačkom trgu bb (trľnica Treąnjevka). Za informacije nazovite ih na broj: 099/7310-752
Web adresa: www.Mjenjacnica.NET

Tečajna lista, tečaj eura, tečaj dolara, tečaj franka

Tečajna Lista

Tečajna lista je pokazatelj ekonomske snage određene valute, te stanja u gospodarstvu i politici određene zemlje. Jako puno faktora određuje kakva će biti tečajna lista, to određuju razne gospodarske i financijske smjernice koje vladaju naąim globalnim selom te na taj način određuju odnos jedne valute prema drugoj.

Npr. kada su SAD-e uąle u rat protiv Iraka trenutno je dolar ojačao u odnosu na veći broj drugih svjetskih valuta, ali nakon ąto je proąlo par godina, činjenica da u Iraku i dalje vlada nestabilnost, tečaj dolara je zbog toga osjetio stanoviti pad. Sada kada je veliki broj američkih firmi dobio priliku da posluje u Iraku snaga dolara je porasla!

Eto to je jedan banalan primjer za laike ąto sve moľe rezultirati promjenom tečaja određene valute u odnosu na drugu.
Ovdje na stranici imate konverter valuta koji vam vjerno prikazuje tečajnu listu i na njemu moľete vidjeti koliko dobijate prilikom promjene određene valute u drugu valutu!

Tečaj eura

Ugled Europske Zajednice uvelike ovisi i o tome kakav je tečaj eura. Euro je valuta koju je većina zemalja članica europske unije prihvatila kao svoj jedini novac. Euro je jedina sluľbena valuta u 17 europskih zemalja. Oko 330 000 000 ljudi koristi euro kao svoju valutu.
Predviđa se da će tečaj eura dodatno ojačati kada ga uvedu i druge zemlje koje čekaju na punopravno članstvo u Europskoj Zajednici. Kada je euro uveden, 1. siječnja, 1999. postao je sluľbena valuta u 11 tadaąnjih zemalja članica i zamijenio njihove tadaąnje sluľbene valute.

Tečajne liste tada su se stubokom promijenile i tečaj eura postao je relevantan pokazatelj snage europske ekonomije. Zanimljivo je da je euro uveden u dva stadija; najprije kao virtualna valuta za bezgotovinsko plaćanje, dok su se stare valute koristile za gotovinsko plaćanje. 1. siječnja 2002. na financijskom su se trľiątu prvi put pojavile papirnate novčanice i kovanice eura.

Dvije zemlje članice zatraľile su klauzulu koja im omogućuje da budu izuzete od uvođenja eura kao jedine valute; to su Velika Britanija i Danska.
Mnoge nove zemlje članice trebaju joą zadovoljiti neke uvjete da bi euro postao i njihova jedina valuta. Sve zemlje članice EU-a su dio Ekonomske i Monetarne Unije (EMU) koja je zapravo napredni stupanj ekonomske integracije koji se temelji na jedinstvenom trľiątu.
EMU podrazumijeva blisku suradnju ekonomske i fiskalne zajednice i, za one zemlje koje ispunjavaju određene uvjete, jedinstvenu monetarnu politiku i jedinstvenu valutu - euro. Kada je euro nastao, osnovana je nezavisna financijska institucija pod nazivom Europska Centralna Banka (ECB) čiji je zadatak nadleľnost za upravljanje tom valutom i tečajem eura. Srediąnje nacionalne banke zemalja članica također su usvojile euro.

Fiskalne odluke (porez i potroąnja) ostale su u nadleľnosti srediąnjih nacionalnih banaka. One su također zadrľale punu odgovornost za svoju strukturnu politiku (rad, mirovine i glavna trľiąta) ali postoji dogovor da će sve stremit k istim ciljevima - stabilnosti, gospodarskom rastu i zapoąljavanju.
Osim spomenutih 330 000 000 ljudi, euro koriste i druge zemlje kao ąto su bliski susjedi zemalja članica i bivąe kolonije iz praktičnih razloga. Stoga ne iznenađuje činjenica da je euro jako brzo postao druga po vaľnosti svjetska valuta nakon američkog dolara i da se tečaj eura sa zanimanjem prati na svim svjetskim trľiątima.

Tečaj dolara


Tečaj američkog dolara sa posebnom paľnjom prate naąi pomorci čija su primanja izraľena upravo u američkim dolarima.
Čak i oni koji se ne koriste američkim dolarom svjesni su da tečaj američkog dolara utječe na globalnu ekonomiju. Zbog čega je američki dolar toliko vaľna valuta?

Postoji nekoliko glavnih razloga za ovakav poloľaj dolara na svjetskom trľiątu. Prvi razlog zasluľan za to ąto je američki dolar na tronu svjetskog monetarnog trľiąta je taj ąto je on dio svih najčeąće razmjenjivanih parova valuta.
Prema Banci Međunarodne Novčane Razmjene, ovi parovi valuta čine ukupno 67% dnevnog prometa novca na forex burzi. Pridodamo li tome razmjenu drugih valuta u dolar i obrnuto, dobit ćemo impresivnih 89%.

Ti parovi valuta su:

EUR/USD 27%
USD/JPY 13%
USD/GBP 12%
USD/AUD 6%
USD/CHF 5%
USD/CAD 4%
USD/SEK 2% U
SD/Druge valute 19%

Ovo je jedan od razloga zaąto se tečaj američkog dolara tako pomno prati na svjetskom financijskom trľiątu. Drugi je razlog najviąem poloľaju dolara na svjetskom trľiątu taj ąto je američki dolar joą uvijek vodeća valuta svjetskih monetarnih rezervi.

Računa se da je viąe od 63% svih svjetskih monetarnih rezervi u američkim dolarima. Novčana rezerva je novac koji, u većim količinama, imaju vlade/nacionalne banke zemalja u kojima navedena valuta nije sluľbeno sredstvo plaćanja. Zemlje imaju rezervne valute da bi mogle kupovati robu čija je cijena izraľena u toj valuti po jeftinijem tečaju nego kad bi razmjenjivale novac svoje zemlje u rezervnu valutu.

Novčane rezerve su vaľne i za pozajmice među zemljama, jer je veća vjerojatnost da će jedna zemlja pozajmiti novac drugoj ako ova ima značajne rezerve u nekoj snaľnoj valuti. Neke zemlje (najpoznatiji primjer je Kina) imaju velike rezerve američkog dolara da bi na taj način vezale tečaj svoje valute za njegov i stabilizirale ga, ili da bi time na umjetan način zadrľale niske vrijednosti svoje valute kako bi cijene svoje robe učinili konkurentnijima u inozemstvu.

Dalje, mnoge privatne tvrtke i pojedinci koji nisu smjeąteni u SAD-u imaju zalihe američkog dolara za trgovinu. Bilo da se radi o tome da oni američki dolar smatraju stabilnijim od svojih valuta, ili iz nekog drugog razloga.

Tečaj američkog dolara imaju, dakle, na oku mnoge tvrtke i poslovni ljudi. Poąto je dolar glavna valuta svjetskih rezervi, 2/3 svih američkih dolara puątenih u promet, nalazi se izvan SAD-a.

Joą jedan bitan razlog vaľnosti tečaja američkog dolara je, naravno, cijena najtraľenijih svjetskih sirovina, koja se izraľava u dolarima. Cijene sirovina kao ąto su nafta, srebro i zlato redovito su izraľene upravo u američkim dolarima.
SEO